Arhivi u Hrvatskoj
mr. sc. Martin Modrušan
Genealoška istraživanja u svijetu i u Republici Hrvatskoj
Arhivska djelatnost na poslovima pomoći istraživačima na
genealoškim istraživanjima u arhivima Republike Hrvatske
Vrste arhivske dokumentacije koja sadrži elemente za
genealoška istraživanja
Sačuvana dokumentacija u arhivima Republike Hrvatske (Zbirka
mikrofilmova snimljenih matičnih knjiga, anagrafa, status animarum, stališ
duša, crkvene spomenice)
Zbirke (kolekcije) originalnih matičnih knjiga preuzetih u
arhive u toku 1949. i 1950. godine.
Zbirke (kolekcije) genealoških stabala znamenitih ličnosti
Zbirka (kolekcija) osmrtnica
Obiteljski arhivi
Sudski spisi (diobene parnice)
Arhivi geodetske uprave Republike Hrvatske (zemljišne
knjige, gruntovna dokumentacija)
Školski arhivi (imenici i dnevnici)
Fakultetska dokumentacija (nacionali)
Arhivi nadbiskupija, biskupija, župa, samostana (knjige
služenja misa – Aniversaria, knjige oglasa vjenčanja, crkvene spomenice, parice
matičnih knjiga kao i same matične knjige)
Genealoška dokumentacija u muzejima i kod privatnih osoba
Grobni arhivi
Pomagala (Schematizmi katoličke i pravoslavne crkve i drugih
konfesija)
Telefonski imenici
Leksikon prezimena u Hrvatskoj
Popisi (popisi matičnih knjiga u arhivima, inventarska
knjiga snimljenih matičnih knjiga, zapisi na CD-u i na računalima)
Popisi stanovništva Republike Hrvatske
Literatura o genealoškim istraživanjima na temelju matičnih
knjiga i druge dokumentacije
Velika Gorica, 06.06.2001.
VRSTE ARHIVSKIH I DRUGIH DOKUMENATA KAO IZVOR
ZA GENEALOŠKA ISTRAŽIVANJA
1. Genealoška istraživanja u svijetu
Genealoška istraživanja započela su u Francuskoj u drugoj
polovini 19. stoljeća, od kada u Francuskoj postoji jedno privatno Društvo za
genealoška istraživanja, i to ne samo za istraživanja u Francuskoj već i u
svijetu uopće. Ovo Društvo vrši i sada genealoška istraživanja i u Hrvatskoj.
Poslije Drugog svjetskog rata interes za genealoška
istraživanja porastao je posebno u Sjedinjenim američkim državama. Genealoško
društvo u Salt Lake City UTAH (SAD) najpoznatije je genealoško društvo u SAD,
ali i u svijetu. Ovo je društvo organiziralo mikrofilmiranje matičnih knjiga
kao i druge arhivske dokumentacije bogate genealoškim podacima u mnogim
zemljama svijeta. Program mikrofilmiranja matičnih knjiga i srodne
dokumentacije Genealoško društvo UTAH nastavlja i proširuje po čitavom svijetu.
Prirodno je da je interes genealoških istraživanja u SAD-u tako velik, jer se
radi o mladoj i bogatoj zemlji svijeta, čije je stanovništvo sastavljeno od
svih rasa i svih vjera sa svih kontinenata. To je razlog da to tako različito
stanovništvo traga za svojim korjenima po čitavom svijetu.
Ali, u svijetu postoje i mnoga druga društva koja se bave
genealoškim istraživanjima, kao što su društva u Zapadnoj Europi, ali i u nekim
zemljama Istočne Europe.
2. Istraživanja u Hrvatskoj
I hrvatski je narod u posljednja dva stoljeća emigrirao u
mnoge zemlje svijeta, osobito u zemlje Sjeverne i Južne Amerike, ali i u
Australiju, te Novi Zeland, kao i u europske zemlje.
Značajan broj tih hrvatskih iseljenika osjeća potrebu za
utvrđivanjem svojeg porijekla, odnosno svojih djedovskih korijena, pa se sve
više radi na istraživanju porijekla naših ljudi na temelju arhivske i druge
dokumentacije.
U arhivima Republike Hrvatske nalaze se bogate zbirke
matičnih knjiga. Te su zbirke nastale u vremenu od 1949/50, kada su matične
knjige povučene iz župnih arhiva prema odredbama tadašnjih vlasti.
Od samih početaka preuzimanja matičnih knjiga u arhive
pojavila se potreba korištenja i istraživanja podataka iz tih istih knjiga, i
to za potrebe državnih matičnih ureda, župnih ureda (iz kojih su i uzete), ali
i za potrebe pojedinih istraživača.
Arhivi su po primitku matičnih knjiga u arhive izradili
popise za matične knjige rođenih (krštenih), vjenčanih i umrlih, po
konfesijama, župama, parohijama odnosno mjestima. Ti su popisi odmah poslužili
korisnicima i istraživačima kao arhivsko pomagalo.
Prilikom preuzimanja knjiga u arhive bilo je i onih koje je
trebalo identificirati, jer su bile oštećene, nedostajale su korice s osnovnim
podacima.
2.1. Restauriranje i mikrofilmiranje matičnih knjiga
Kako se interes za matične knjige povećavao, tako su
arhivski djelatnici razmišljali i o zaštiti knjiga – tog dragocjenog arhivskog
materijala od čestog korištenja sa strane korisnika i istraživača. Dio matičnih
knjiga je restauriran, osobito u onim arhivima koji su posjedovali
restauratoske radionice i to u Dubrovniku, Zagrebu i Pazinu, te u Splitu.
Otvaranjem mikrofilmskih fotolaboratorija, najprije u Dubrovniku 1953., zatim u
Zagrebu 1957., i kasnije u Varaždinu, Zadru, Rijeci i Pazinu započelo je
sigurnosno i zaštitno mikrofilmiranje matičnih knjiga.
Program sistemskog mikrofilmiranja matičnih knjjiga proširen
je i na mikrofilmiranje preostalih matičnih knjiga iz crkvenih arhiva i
civilnih matičnih ureda. Glavnina svih matičnih knjiga u Republici Hrvatskoj je
već snimljena. Radi se o približno 18000 snimljenih knjiga svih konfesija, kao
i matične knjige vojnih osoba s područja Republike Hrvatske. Izrađeno je više
od dva milijuna setova snimaka.
2.2. Čuvanje i korištenje izrađenih mikrosnimaka
Set mikrosnimaka se sastoji od master negativa, negativ
kopije (DP=Duplicating Procesing) i nekoliko kopija dijapozitiva.
Mater negativ se čuva kao sigurnosna kopija originala za
slučaj nestanka originala. Ta se sigurnosna kopija čuva u posebnom sigurnosnom
spremištu izvan Zagreba. Negativ kopija koja se izrađuje direktnim (kontaktnim)
postupkom čuva se u Središnjem laboratoriju za mikrografiju i reprografiju
Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i služi za izradu daljnjih kopija negativa
odnosno dijapozitiva.
U mikročitaonici HDA u Zagrebu koristi se za potrebe
korisnika i istraživača kopija dijapozitiva. Regionalni državni arhivi u
Hrvatskoj koriste za svoje potrebe drugu kopiju dijapozitiva za matične knjige
sa njihovog područja.
Istraživači samo u rijetkim slučajevima mogu koristiti
originale, odnosno u iznimnim slučajevima kada je kopija mikrosnimka nečitka,
može im se original dati na uvid.
2.3. Korisnici i istraživači genealoškog gradiva u arhivima
Republike Hrvatske
Interes za genealoška istraživanja u arhivima Republike
Hrvatske je u posljednjim decenijima sve veći. U početku bilo je malo
istraživača koji su koristili matične knjige za istraživanja nataliteta,
mortalileta, emigracije i imigracija stanovništva. Rijetki su bili pojedinci
istraživači, koji su tražili podatke o svojem porijeklu, o svojim korijenima, a
to su uglavnom istraživali radi izrade genealoškog stabla svoga roda. U
posljednje vrijeme na genealoška istraživanja u arhivima Hrvatske otpada do 25
% u odnosu na ostale vrste istraživanja. Prilikom dolaska u arhive korisnicima
se daju informacije i o matičnim knjigama, te drugoj dokumentaciji genealoškog
sadržaja, koja se nalazi izvan državnih arhiva.
Naime, gradivo koje sadrži genealoške podatke nalazi se i u
raznim crkvenim arhivima, muzejima, bibliotekama ali i kod privatnih osoba.
3. Kolekcije (zbirke) dokumenata genealoškog sadržaja u
arhivima Hrvatske
Pored spomenutih zbirki matičnih knjiga preuzetih u državne
arhive 1949/50. godine, pojedini arhivi raspolažu i drugom dokumentacijom
relevantnom za genealoška istraživanja: zbirka genealoških stabala, zbirka
osmrtnica, sudski spisi, dokumenti katastarske i geodetske uprave, te dokumenti
iz školskih arhiva, obiteljskih arhiva, i dr.
3.1. Zbirka genealoških stabala
U HDA čuva se kolekcija genealoških stabala znamenitih
ličnosti. Ta je zbirka nastala sakupljanjem podataka od strane pojedinih
djelatnika arhiva, posebno ranijih ravnatelja HDA, kao što su bili ravnatelji
Ivan pl. Bojničić i Emilije Laszowsky, te viši arhivist – genealog Bartol
Zmajić. Ravnatelj Ivan pl. Bojničić tragao je za genealoškim podacima, koji su
mu trebali prilikom pisanja knjige hrvatskog i slavonskog plemstva «Adel von
Kroatien und Slavonien». Ravnatelj Emilije Laszowsky pomagao je Bojničiću za
njegovu knjigu, ali je i sam pisao knjigu «Povijest plemenite općine
turopoljske» i tom prilikom pretraživao je dokumente u državnom arhivu ali i
arhive turopoljskih sučija i arhive poznatijih obitelji s područja Turopolja.
Gospodin Bartol Zmajić bio je jedan je od najpoznatijih genealoga Hrvatske,
koji je također sakupio veliki broj dokumenata s genealoškim podacima, a do
njih je dolazio prilikom posjete mnogobrojnih istraživača u HDA. I sam je
nadopunjavao i ispravljao podatke i tako ih sređene sačuvao u svojoj privatnoj
ostavštini.
3.2. Zbirka osmrtnica
U Hrvatskom državnom arhivu čuva se respektabilna zbirka
osmrtnica. Ova je zbirka nastala sakupljanjem osmrtnica od strane samih
djelatnika arhiva za one osobe, za koje se smatralo da su imali ili su odigrali
neku značajnu ulogu u društvu u Hrvatskoj.
Dio osmrtnica Arhiv je dobio od uže ili šire rodbine umrlih
ili se ta zbirka stvarala iz donacija i otkupa.
3.3. Obiteljski arhivi
U arhivima Republike Hrvatske čuvaju se brojni obiteljski
arhivi. U obiteljskim arhivima ima često mnogo podataka o pojedinim članovima
obitelji. Personalna dokumentacija tako može sadržavati izvatke za pojedine članove
obitelji, izvatke iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih. Tu se nalaze
svjedodžbe, diplome i druga personalna dokumentacija. Nije rijetkost da se tu
nalaze i oporuke i diobeni ugovori koji sadrže genealoške podatke.
3.4. Sudski arhivi
U raznim sudovima, općinskim, kotarskim, gradskim i drugim
ima sačuvanih knjiga pravnih spisa s genealoškim podacima, osobito diobene
parnice, koje sadrže podatke o vlasnicima i nasljednicima kroz nekoliko
generacija.
3.5. Arhivi geodetskih uprava RH
U pojedinim arhivima u Republici Hrvatskoj, pored ostalog
arhivskog gradiva, čuva se i preuzeta dokumentacija geodetske uprave. Tako je
HDA preuzeo arhivu geodetske uprave za sjevernu Hrvatsku, a Državni arhiv u
Splitu identičnu dokumentaciju geodetske uprave za područje Dalmacije. U tom
gradivu zanimljivi su podaci o vlasnicima pojedinih parcela zemljišta, koje su
se tijekom vremena u diobenim parnicama ili prodajom dodjeljivale novim
vlasnicima.
3.6. Školski arhivi
Regionalni arhivi u Republici Hrvtskoj preuzeli su starije
arhive (do 1962.) osnovnih i srednjih škola. U toj dokumentaciji nalaze se
također i dokumenti genealoške naravi, kao što su imenici u kojima su upisana
imena i prezimena roditelja i učenika.
Hrvatski državni arhiv u Zagrebu preuzeo je dio arhiva
Pravnog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj arhivi nalazi se i popunjeni
«nacionali» za studente, također s podacima o studentu i njegovim roditeljima.
4. Arhivsko gradivo relevantno za genealoška istraživanja
izvan državnih arhiva
4.1. Civilni matični uredi
U matičnim uredima nalaze se matične knjige rođenih,
vjenčanih, umrlih , koje su preuzete iz
crkvenih arhiva od godine, u pravilu, 1878., a ima ih i iz
ranijih godina. Ove su matične knjige bile potrebne matičnim uredima radi
davanja podataka za osobe koje su rođene u vremenu poslije 1878. godine do
1946., tj. do vremena kada su se počele pisati civilne matične knjige.
Od 1946. godine , odnosno od godine preuzimanja 1949/50.,
matične knjige nastavljaju se pisati paralelno i u crkvenim zajednicama.
4.2. Crkveni arhivi
Najbogatiji arhivi s genealoškim podacima su arhivi
biskupija. U načelu svi ovi arhivi posjeduju matice parice za 19. i 20.
stoljeće. Te su matice parice za Republiku Hrvatsku veoma dragocjene. One
zamjenjuju originalne matične knjige za one župe, u kojima su matične knjige u
toku Drugog svjetskog rata uništene ili su nestale. Neke su parice zamijenile
matične knjige koje su nestale u Domovinskkom ratu od 1991.do 1995. pa čak i do
1997.godine.
U župnim arhivima čuva se još dio originalnih matičnih
knjiga, koje iz nepoznatih razloga nisu preuzete u državne arhive 1949./50.
godine.
Župni arhivi posjeduju t.zv. status animarum, anagrafe,
knjige staleša duša. Te su knjige dragocjene i gotovo u potpunosti mogu
zamijeniti nestale originale matičnih knjiga. U njima se naime nalaze podaci o
članovima obitelji od druge polovine 18. stoljeća do danas. Važno je da na
istom mjestu imamo podatke o rođenju, vjenčanju i smrti za svakog člana,
ponekad za 5 do 6 generacija. Župnici su vodili i knjige napovijedi za mlaence.
I te knjige imaju važne podatke mladencima, kao imena i prezimena, datume
rođenja, te podatke o roditeljima mladenaca. U nedostatku matičnih knjiga,
statusa animarum, anagrafa i sličnih knjiga, podatke iz knjiga napovijedi mogu
se koristiti kao identični podaci.
U nekim župama vodi se i knjiga t.zv. «Aniversaria». To su
knjige o godišnjem služenju svetih misa za umrle. I tu se nađu podaci o rođenju
i smrti pokojnika. To su najčešćže knjige s genealoškim podacima, koji se
čuvaju u župnim arhivima. Međutim, neki župni arhivi čuvaju i knjige firmanika.
U tim se knjigama mogu naći podaci o rođenju firmanika, njihovih roditelja i
kumova. Dakle, župne arhive genealozi ne smiju zaobići, jer raspolažu s veoma
bogatim fondom podataka.
No, nekad u nedostatku župnika, župom upravljaju razni
crkveni redovi, kao što su franjevci, isusovci, dominikanci i drugi crkveni
redovi. U takvim slučajevima matične knjige nisu se morale čuvati u župnim
arhivima, već u raznim samostanima, gdje su se čuvale knjige status animarum,
anagrafi i dr.
4.3. Grobni arhivi
Neki veći gradovi posjeduju i posebne grobne arhive. Tako se
u Zagrebu čuvaju dokumenti o ukopu na groblju Mirogoj od kraja 19. stoljeća. U
tim arhivima nalaze se podaci o pokojniku, o vlasniku grobnog mjesta, kao i
podaci o osobama koje su prijavile smrt pokojnika, a isto tako i podaci o
promjeni vlasnika groba. U nedostatku drugih podataka mogu poslužiti i grobni
natpisi.
5. Razna pomagala za genealoška istraživanja
5.1. Schematizmi. Za genealoška istraživanja dragocjeni su i
razni schematizmi pojedinih crkvenih organizacija i zajednica. U tim knjigama
upisani su podaci o tome od kada postoje matične knjige pojedine župe, parohije
i drugih crkvenih zajednica.
5.2. Telefonski imenici
Stari telefonski imenici također pokatkad mogu poslužiti kao
put traženja genealoških podatka, a pretraživanje je dosta jednostavno budući
da su podaci sistematizirani i iskazani po abecednom redu mjesta, a unutar toga
po prezimenima.
5.3. Uredi za prijavu – odjavu boravka stanovnika
Ovakvi uredi vodili su podatke o stanovanju i prebivalištu
svakog stanovnika. Kartotečni listići sadržavali su podatke o rođenju svakog
građana, a ponekad i podatke o roditeljima i podatke o stanodavcu.
5.4. Inventarska knjiga mikroteke HDA
U HDA vodi se inventarska knjiga o snimljenom arhivskom
gradivu, pa tako i o snimljenim matičnim knjigama – knjiga popisa duša, status
animarum, anagrafi i sl.
Ova inventarska knjiga sadrži podatke o imenu mjesta,
odnosno župe, parohije i druge crkvene zajednice, zatim vremenski raspon na
koji se odnose podaci, broj snimaka odnosno stranica. Na temelju podataka u
inventarskoj knjizi veoma se jednostavno može pronaći odgovarajući mikrofilmski
svitak – rola.
Isti ovi podaci nalaze se i na mediju (na disketi i CD).
5.5. Ostali izvori s podacima za genealoška istraživanja
Pored navedenih izvora za genealoška istraživanja mogu
poslužiti i popisi stanovništva, što ih čuvaju statistički zavodi, ali i popisi
birača, te drugi izvori koje je teško imenovati.
6. Korisne informacije za stanovnike Republike Slovenije i
njezino iseljeništvo
U Republici Hrvtakoj ima podataka genealoške naravi i za
Slovence. Sačuvane su mnoge matične knjige za područja uz granicu Slovenije,
posebno za područje dijela Međimurja i Istre. Postoje popisi matičnih knjiga,
koji se čuvaju u Mađarskoj i Italiji.
7. Jezici i pisma na kojima je pisano gradivo
Sve gore spomenuto gradivo koje služi za genealoška
istraživanja pisano je raznim jezicima, i to: latinskim, hrvatskim, njemačkim,
talijanskim, mađarskim, pa čak i francuskim za podatke u vrijeme francuske
uprave od 1808. do 1813. godine.
Za korištenje spomenutog gradiva potrebno je poznavati i
mnoga pisma, budući su podaci pisani različitim pismima: latinicom,
glagoljicom, bosančicom, ćirilicom i goticom. Ovo je razumljivo, jer su podaci
evidentirani kroz dugo vremensko i povijesno razdoblje i velike političke
promjene.
Bibliografija
M. Fleury – L. Hery: Nouveau manuel de depouillement et
d'exploatation de l'etat civil ancien: Deuxieme edition, Paris, 1976.
J. Dupaquier: Pour la demographie historique, Paris 1984.,
E.A.Wrigley: Demografia e storia,
Stjepan Krivošić: Zagreb i njegovo stanovništvo,
isti: Starije matične knjige s područja nekadašnje
Dubrovačke Republike, Anali JAZU, sv.XXI, Dubrovnik 1983.
isti: Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj u prvoj polovini XIX stoljeća, Zagreb 1983.
isti: Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u
prošlosti, Dubrovnik 1990.
isti: Izvori za historijsku demografiju: djelomični brojčani
i poimenični popisi stanovništva, Arhivski vjesnik, god. 36. Zagreb, 1993.
Jakov Jelinčić: Matične knjige Buzeta, važan izvor za
proučavanje buzetske povijesti, Buzetski zbornik, god. IX. br. 9. Buzet 1985.
isti: Najstarije matične knjige Poreča i Poreštine, Zbornik
Poreštine 2, Poreč 1987.
Ante Strgačić: Inventar fonda matičnih knjiga Državnog
arhiva u Zadru, Arhivski vjesnik 2, Zagreb, 1959.,
Danica Božić – Bužančić: Inventar zbirke matičnih knjiga u
Historijskom arhivu u Splitu, Split 1969.,
Ivo Ficović: Zbirka matičnih knjiga u Historijskom arhivu u
Dubrovniku, Arhivski vjesnik XXV, Zagreb, 1982.,
Igor Karaman: Zbirka matičnih knjiga Državnog arhiva u
Zagrebu, Arhivist, Beograd, 1956.,
Stjepan Sršen: Matične knjige za područje Historijskog
arhiva Osijek, Arhivski vjesnik XXX, Zagreb, 1987, XXXI, 1988.,
Miroslav Bertoša: Glad i «kriza mortaliteta» godine
1817.:Istarski mikrokozmos i europski konteks, Rad JAZU, knjiga 445, Zagreb,
1989.
isti: Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim
previranjima predindustrijske Europe, Vjesnik DAR, 41-42./1999.-2000.,
Petar Šimunović: Hrvatska prezimena - podrijetlo, značenje,
rasprostranjenost, Zagreb, 1995.
Albino Senčić: Inventar Zbirke matičnih knjiga Povijesnog
arhiva Rijeka 1560.- 1947., Vjesnik PAR, Rijeka 38/1996.,
Marta Jašo: Glagoljske matične knjige kvarnerskog Primorja i
Istre u Arhivu HAZU, Vjesnik DAR, 41-42/1999.-2000.,
Darko Deković: Sudbina hrvatsko-glagoljskoga vođenja matica
uRijeci, Vjesnik DAR, 41-42/1999.-2000.,
Mile Bogović: Izgubljene matične knjige u biskupijama
Senjskoj i Modruškoj ili Krbavskoj do 1946. godine, Vjesnik DAR,
41-42./1999.-2000.,
Slavko Ražov: Matične knjige s dijela Kvarnerskih otoka
pohranjene u Državnom arhivu u Zadru, Vjesnik DAR, 41-42./1999.-2000.,
Martin Modrušan, Tatjana Mušnjak: Interventno restauriranje
i mikrofilmiranje ratom oštećene arhivske građe - Sodobni arhivi 1993.,
isti: Spašavanje arhivske građe u ratnim uvjetima – iskustva
u spašavanju građe tijekom rata u RH, Sodobni arhivi 92,
isti: Spašavanje arhivskog gradiva na područjima RH oslobođenim
tijekom 1995. godine, Sodobni arhivi 96.,
isti: Završetak spašavanja i zaštita arhivskog gradiva s
okupiranih područja RH: Sigurnosno mikrofilmiranje matičnih knjiga iz Hrvatskog
Podunavlja i dijela Istočne Slavonije, Sodobni arhivi 98.
REZIME
U svojem referatu autor pokušava čitatelja informirati o
brizi za genealoška istraživanja u Republici Hrvatskoj, a posebno o izvorima
podataka za ta istraživanja.
U arhivima Republike Hrvatske nalazi se bogata arhivska
dokumentacija s relevantnim podacima za genealoška istraživanja. Tako naglašava
da su 1949/50 preuzete u arhive stare matične knjige iz župskih, parohijalnih i
arhiva drugih vjerskih zajednica. Zatim, da u arhivima ima nekoliko zbirki, kao
na pr. genealoške zbirke, zbirke osmrtnica, obiteljski arhivi i druga
dokumentacija genealoške naravi.
Upućuje zainteresirane da se za genealoška istraživanja mogu
obratiti i crkvenim arhivima, u kojima se nalaze prije svega knjige status
animarum, anagrafi, a koje su bogate genealoškim podacima.
Na kraju prilaže popis bibliografije, važne za genealoška
istraživanja, osobito na području Republike Hrvatske.
mr. sc. Martin Modrušan, arhivski savjetnik
10410 Velika Gorica, Kurilovečka 54
tel. 385 1 6217 818