dr. Aleksandar Homadovski, Zagreb HR

Razvoj virtualnog sveucilista i utjecaji na edukaciju arhitekata

Studija virtualnog sveučiliąta (Virtual University Case Study - VUCS) temelji na spoznaji da digitalno procesiranje informacija i komunikacija na daljinu putem računala otvaraju novi, kvalitativni skok u edukacijskim sustavima. Takvo je primjerice visoko ąkolovanje arhitekata i designera, diplomiranih inľenjera iz područja tehničkih znanosti, polja arhitekture i urbanizma te njima pripadnih grana. Primjenjena metoda u razvoju studije jest u osnovi operacijsko istraľivanje; gradirano stalnom dinamikom njegovih mreľnih izvora i sekvencionirano provjerama tematsko - edukacijskih cjelina koje navodi. Novost u metodi čini integrirani postav hipermedijalnih veza nad pojedinim predmetima - cjelinama u kojima će svaki čitatelj (nastavnik/student) temeljem osobnih afiniteta moći saznati, usvojiti te dodatno primjeniti nove informacije i spoznaje iz istraľivanog područja.

U svojoj osnovi, sklop afinitetom sakupljenog znanja nad čvrsto oblikovanim informacijskim jezgrama u primjeni virtualne edukacije, teľi personalizaciji obrazovnog postupka u okvirima institucionalnih oblika nastave, ąto je do sada postizano primjenom visokih standarda u mentorskom sustavu. Selektivnost nad građom, razumijevanje upotrebljivosti informacija, tako dobiva novi smisao baą kao i restrukturiranje vrijednosti uloge mentora u edukacijskom sustavu. Formiraju se i oblikuju procesi saznanja a ne saznajne pozicije, te kao ąto ćemo kasnije vidjeti, univerzitet gubi "mjesto".

Metodsku novost u edukaciji na daljinu čini mogućnost simultanog, tematskog rada umreľenih pojedinaca. U osnovama pedagoąke doktrine nalaze se graduirane, zatvorene predmetne cjeline, tumaćene preferiranom metodom te usvojenom znanstvenom paradigmom. Zaključna znanja i uspjesi nastave temeljeni su dijelom na vertikalnoj hijerarhiji organizacije, vremenskom trajanju pograma i provjere učenog uz respektivnost spram specijalnosti profila akademskih pedagoga. U vrijeme promjene paradigme, mijenja se i spoznaja o potrebnim holističkim znanjima i vjeątinama pripadnih pragu tehničke civilizacije 21. stoljeća. U tom kontekstu zahtijeva se i ąira pedagoąka doktrina koja uključuje:

§ permanantnu edukaciju duľ cijelog radnog vijeka; podjednako za pedagoga kao i za učenika ("learning trought lifetime").

§ osposobljenost i otvorenost nastavnika spram metodskih sklopova i tema neposredne budućnosti za koju educiraju.

§ zaključne provjere znanja i uspjeha u nastavi temeljene na kriľno - referentnom, horizontalno i mreľno usvojenom znanju ("cross - cutting set of skills"); heterogenih pa i dijametralno suprotnih disciplina u sinergiji.

§ kompetentnost akademskih pedagoga temeljenu na interdisciplinarnim područjima.

§ spoznatu kulturoloąku osnovu edukacije temeljenu na etici uzajamno povezanih sloboda pojedinaca & zajednica te njima pripadnih identiteta.

Uloga pedagoga u virtualnom sveučiliątu

Temelje uloge pedagoga u virtualnom sveučiuliątu profilira njegova anticipatorska osposobljenost nad interdisciplinarnim subjektom edukacije. I dok se pedagoąka osposobljenost predpostavlja i dijelom temelji na credu i etičkim principima kulture/institucije unutar koje se djeluje, dotle se nastavnička kompetentnost mjeri kvalitetom osposobljenosti pri anticipiranju budućnosti za koju se educira. Primjerice, u tehničkim disciplinama, jedinstvene prodore u nova područja koja postaju standardom vrijednosti oblikovanja, moguće je ostvariti samo dobro integriranim interdisciplinarnim djelovanjem. Za ilustraciju moľe nam posluľiti ekstremni primjer pri edukaciji u tehnoloąkom polju nanotehnologija, tj. preciznije; osposobljavanje za razvoj i primjenu aktivnih kontrola turbulencija fluida putem mikroelektromehaničkih sistema (MEMS). Gledajući s praktičnog aspekta, mentori - voditelji specifično profiliranih disciplina koračaju pred svojim studentima tako reći na pragu budućnosti (tehničke) oblasti, selektirajući informacije iz izučavanog polja u pripremi nastavnog programa gotovo u realnom vremenu. S toga je edukaciju takvog profila nemoguće i zamisliti bez potpore informacijskih tehnologija. Prema saznanjima autora, analogni se postupci primjenjuju i u spektru medicinskog obrazovanja. Nameće se zaključak kako takva dinamika u edukaciji neće zaobići ni tehničko polje arhitekture i urbanizma.

Svojom programskom osnovom CEEPUS (Cental European Exchange Program for University Studies) je otvorio mogućnost formulacije i prakse virtualnog sveučiliąta, ali je također potrebno naglasiti kako kroz svoju institucionalnu strukturu (Ministarstva znanosti i tehnologije zemalja učesnica) ne nudi cjelovite elemente potrebne za njegov razvoj. Unutar konstituiranih univerzitetskih mreľa srednje Evrope i fakulteta-partnera u razmjeni, predviđen je razvoj učenja na daljinu putem digitalnog medija.

Cf: "The International Perspective, CEEPUS, Status: November 1995", bulletin centralnog ureda, str. 4: "CEEPUS Internet Plans: aditional services for the ambitious: possibility to pass acknowledged exams by the combination of the Internet course with other, traditional forms of distant learning...possibility to combine the Internet course with traditional courses." "CEEPUS-ovi Internet planovi: dodatni servisi za ambiciozne: mogućnost polaganja prihvaćenih ispita putem kombinacije Internet kursa s ostalim tradicionalnim formama učenja na daljinu… mogućnost kombiniranja Internet kursa sa tradicionalnim kursevima."

Istiće se i legitimizira tematsko polje pedagogije putem kojeg virtualno sveučiliąte s novim sustavom vrijednosti i metoda postaje mogućim. Tako se u okvirima studije posebice navode programska područja (SAIA klasifikacija) unutar kojih se priľeljkuje promocija i promiąljanje novih koncepata edukacije:

§ Education and Teacher Training 140000

§ Special Education Teacher Training 142200

§ Teacher Training for Teacher Trainers 143200

§ Higher Education for Teacher Training 144200

§ Educational Science 147200

§ Philosophy of Education 147210.

U svijetu koji za tumačenje i primjenu novo formirane prirodno-znanstvene paradigme zahtjeva permanentnu edukaciju svih protagonista sveučiliąta, legitimno je znanstveno promiąljati izvoriąta novih metodskih pristupa jer ona dekonstruiraju cijelinu pedagoąke znanosti te pripadnu joj filozofiju. Činjenice koje svakako ohrabruju govore nam o tome da je u izrazito pragmatičnim pristupima (WGA-SAD ili International University ) strategiju i koncepcijsku osnovu za razvoj virtualnog sveučiliąta na drľavnoj razini moguće sagledati u vremenskom periodu od godinu dana (1996/1997). Ipak, procijenjeni rokovi realizacije snaľno su opterećeni postojećom drľavnom i akademskom legislativom koja nije u stanju pratiti razvojnu dinamiku virtualnog sveučiliąta.

Organizacija znanja i selektivnost informacija

U strateąkim razmiąljanjima dr. Douglas C. Engelbarta formulirana je ideja stvaranja saveza nająire definiranih organizacija, koriątenjem umreľenih računalnih oruđa i metoda za razvoj i primjenu novog zajedničkog znanja. Napredne tehnologije (content tehnologies) omogućuju efikasnije distribuiranu suradnju, dajući prvenstvo kolektivnoj sposobnosti usmjerene zajednice da se razvija, integrira i primjenjuje nova znanja. Mehanika takvih kvaliteta naziva se bootstrap ili samopodizanje.

"CoDIAC in NIC" model: "Concurent Development, Integration and Application of Knowledge in Networked Improvement Communities" - kao: istovremeni razvoj, integracija i primjena znanja u mreľno unaprijeđenim zajednicama. Sloľenicu anticipatorskog karaktera, osmislio je dr. Douglas C. Engelbart, ekspert informacijskih tehnologija, Bootstrap Institute, Fremont, SAD.

Gore navedena i izabrana ilustracija usmjerava nas prema umreľenom virtualnom sveučiuliątu kao bootstrap pedagogiji neposredne budućnosti, ostavljajući otvorenim pitanja kao ąto su izbori metoda pri selektcioniranju i obradi velikih količina informacija kojima smo okruľeni. Moľe se zaključiti kako bi napredni mehanizmi selekcioniranja informacija potrebnih u preradi pri virtualnom sveučiuliątu sutraąnjice (u mreľno unaprijeđenim zajednicama) morali sadrľavati instrumentarij za prepoznavanje razine performativnosti informacija koje ćemo preradom ugrađivati u nove vrijednosti uravnoteľenog razvoja zajednice.

Konstruiranje predmeta i/ili sustava - univerzitet kao "mjesto"

Razvoj informacijskih tehnologija posljednjih godina snaľno je utjecao na okolinu sveučiliąne nastave. Promiąljanja o tom fenomenu prisutna su među vrsnim pedagozima i upraviteljima sveučiliąta diljem svijeta. Primjerice:

David Cohen, Vice President for Arts and Science, Columbia University: "The University as a "Place",

Distribucija sakupljenog znanja i ąirenje informacija računalnim mreľama prvo je ostavila traga na organizaciji i dimenzioniranju digitalnih sveučiliąnih biblioteka te naknadno potakla na razmiąljanja o novim oblicima nastave mnoge vodeće ličnosti tih institucija ( Npr.: biblioteka diapozitiva iz područja arhitekture u digitalnom mediju pri kolekciji SPIRO, Berkley, u funkciji je od jeseni 1995 godine). Ubrzo je postalo evidentno kako sustav usluga i predmeta nazvan učenje na daljinu (distance learning) postiľe kompetitivne rezultate u visokoj naobrazbi te stvara niz dodatnih pogodnosti za njegove učesnike i zajednicu:

Npr.: elektronsko putovanje, učenje i radno mjesto u domu (telecommuting & telecommuters): osam miliona američkih radnika telekomunicira (dom - radno mjesto) barem jednom na tjedan. Statistika: The Telecommuting Advisory Council (SAD). (Telecommuting, Televorking and Alternative Officing).

Reagirajući na trendove, fakulteti i visoke ąkole u postupku su organiziranja nastave novim sredstvima, ąireći "mjesto" vlastitih aktivnosti u kibernetički prostor. Promjenu povijesnih odrednica generiranja kulture i civilizacijskih dosega putem koncentriranih zajednica u gradovima ponovno promiąljaju mnoge humanističke discipline. U okvirima radikalne promjene proizvodne paradigme, pogotovu one temeljene na niskoenergetskim i niskoentropijskim vrijednostima, dolazi do decentriranja proizvodnih potencijala ali i pratećih druątveno - upravnih te usluľnih struktura.

Sa tih pozicija, ali sukladno mjerilu organizacije, moguće je razumijevati i gubitak mjesta univerzitetskih organizacija kojima zgrade viąe ne sluľe kao spremnici sedimentiranja i strukturiranja znanja. Objektivnost radi treba istaknuti da mnogi oblici nastave joą uvijek postiľu svoje rezultate koristeći otvoreni prostor kao mjesto svoje tematizacije - pogotovo u niľim stupnjevima praktične naobrazbe. Također, istraľivački intenzivna područja zahtjevaju kritičnu masu i opreme i znanstvenika udruľenih oko znanstvenih ali i nerazdvojivo nastavnih projekata. U tim okvirima sveučiliąta i prateći instituti i dalje će egzistirati u formama tradicionalnih prostornih sklopova no sada je i sasvim izvjesno da sveučiliąte u kibernetičkom prostoru postaje naąa neposredna budućnost.

Organizacioni modeli potpore virtualnom sveučiuliątu

Nakon dvadesetak godina iskustva na području edukacijskih tehnologija, vodeća svjetska institucija na tom polju pri Otvorenom Univerzitetu u Milton Keynes-u u Engleskoj je Institute for Educational Technology, IET . Ovdje navodimo temeljnu organizacionu strukturu institucije kako bi se dobio uvid u slojevitost potpore univerzitetskoj grupaciji i/ili naąla uputa o mogućoj derivaciji programskih aktivnosti na razini pojedinih fakulteta. IET uključuje; centre, istraľivačke grupe, programske asocijacije te grupaciju za računarsku potporu. Izvan Instituta nalazi se grupacija Open University Library koja primjenjući stečena iskustva omogućuje distribuciju digitalizirane informacijske građe fakultetima; domicilno putem mreľnih veza te uz tehnologije udaljenog učenja ( distance learning) diljem svijeta.

Institute of Educational Technology uključuje:				IET
centre:

1. 	The Center for Information Technology in Education 	CITE


	2.	Teaching and Consultancy Centre			TCC
		

	3.	Students Research Centre					SRC
		

		domaćin  International Center for Distance Learning	ICDL
		

istraľivačke grupe:

1.	Computer Assisted Learning Research Group		CARLG


	2.	Humanities Higher Education Research Group		HERG
		

		(Institute of Educational Technology and Faculty of Arts)	
	3.	Multimedia Enabling Technologies Group		METG
		

programske asocijacije:

1.	Programme for Professional Development in Educational Technology							PDET

< http://www-iet.open.ac.uk/PDET/online.html>
	2.	Programme for Learning Use of Media			PLUM
		< http://www-iet.open.ac.uk/PDET/online.html>
	3.	Text and Readers						TCC

grupaciju za računarsku potporu:
		Academic Computing Service:				ACS

1.	Computer System Group

2.	Center for Educational Software				ACS-CES 
	3.	Network Service Group
	4.	User Service Group

Institute of Educational Technology izdao je CITE Report 225 od 5/1996 godine: " EVALUATING NEW TECHNOLOGY IN LEARNING AND TEACHING ", A summary of recent research at the Institute of Educational Technology; Robin Goodfellow & Agnes Kukulska-Hulme, kojim se obuhvaća istraľivačko područje u proteklih ąest godina (do 1990te god.). Izvorno: "Tracking Technology for Academic Advantage": .

U okvirima ąire potpore modelu virtualnog sveučiliąta nalazi se sklop razvojnih i strateąkih pitanja pridruľen domeni visoke edukacije. Moľe se reći kako ta klasa ekspertnih odluka ulazi u sferu nacionalnih strategija razvoja pojedinih zemalja, čija analiza premaąuje mogućnosti ovog teksta. Pregled razvojne strategije virtualnog sveučiliąta za SAD studija prikazuje u odjeljku: virtualni univerzitet u svijetu - novi pristupi visokoj edukaciji 21. stoljeća, koristeći se primjerom Western Governors Association Virtual University Initiative (WGA), .

Virtualni univerzitet kao model u edukaciji

Virtualno sveučiliąte kao model samopodizanja (bootstrap) pri edukaciji inzistira na senzibilnoj osposobljenosti nastavnika/studenata da tvore i proąiruju domicilno polje (arhitektonskog) stvaralaątva i to u okvirima odrľivog i uravnoteľenog razvoja okoline/kulture čiji su oni protagonisti. Tim putem tehnoloąka, informacijska potpora postaje medijatorom aktivnosti edukacijskog procesa, u kojima njeni korisnici između ostalog razvijaju vrijednosti i obrasce kao ąto su:

· optimalne efikasnosti i niskoentropijska disipacija energija građenja,

· cjelovitosti u recikliranju ľivotnih ciklusa primjenjenih materijala i njihova sveukupna cijena (life cicle costing),

· tehnoloąkog transfera i inovativne integracije spram novih sklopova i proizvoda ostvarivih u realnom vremenu (integrativno miąljenje i produkcija),

· osposobljenosti arhitekata za pruľanje usluga u raznorodnim investicijskim ciklusima uz potporu "dodatnim vrijednostima" (long term investments & superordinate values),

· transkulturne razmjene u kojima se unaprijeđuju; egalitarnost identiteta kultura u svijetu odrľivog razvoja (sustained development) te stvaralaćka i humana sloboda pojedinaca i zajednica.

Identifikacija učesnika, vođenje i provjera znanja

Predpostavka jest da se virtualno sveučiliąte razvija sinhronijski i viąeslojno tj. da je konstitucija takvog sveučiliąta evolutivni proces a ne deus ex machina pogon, startan iz cjeline svoje sloľenosti, pogotovo u sredinama koje ne posjeduju cjelovitu tehnoloąku infrastrukturu. Do sada smo opisali neke od temelja u razvoju sveučiliąta, pretpostavili njegovu strategijsku dimenziju, pedagoąki instrumentarij i osnovnu tehnoloąku potporu.

Taj sklop tema mogli bi smo nazvati cjelinom prve grupe, dok će drugu grupu u razvoju sveučiliąta sačinjavati; vođenje nastavnog procesa i komunikacija na daljinu, a treću; provjere znanja i negova kompetitivna inplementacija, pridruľena razinama informacijske pismenosti.

Prijavu polaznika sveučiuliątu moľe se sagledati kao tehnički problem informatičkih tehnologija te kao vrijednostnu odluku pojedinca o mogućnostima i potrebi za vlastitim usavrąavanjem u uvjetima koje će nametati svijet neposredne budućnosti. Pitanje jest zaąto je takva distinkcija uopće relevantna?! Obrazloľenje nalazimo sagledavajući opću temu profesionalne kompetentnosti pojedinih struka, zanimanja kao i pripadnih vrijednostnih obrazaca ugrađenih u praksi, a proizaąlih iz dinamika tranzitivnih druątava u kojima postoji nizak i erodirani profil osposobljenosti po strukovnom području. Naime, identifikacija korisnika na daljinu, kao i provjera znanja sa tehničkog aspekta zahtjevni je zadatak, to zahtjevniji ąto egzaktnije inzistiramo na identifikaciji klijenta ili certifikatu njegove (akademske) vrsnosti. Opredjeljenost i potreba za individualnim usavrąavanjem (pogotovo kod generacija sa zavrąenom visokom naobrazbom!) moľe u većem dijelu isključiti tehnički najzahtjevnije provjere jer nam intencija kandidata za visokim profilom osobne osposobljenosti, znanjem te kasnije proizaąlom kompetitivnost na trľiątu dobrim dijenom nadomjeątaju tehničko pitanje identiteta. Drugim rijećima, u virtualnom sveučiuliątu moguće su zloupotrebe sustava ali je njihova vrijednost obrnuto proporcionalna kratkoročnoj koristi.

Mentorsko vođenje i komunikacija na daljinu predstavljaju temeljni oblik provođenja nastave. Program studija moľe korisniku biti prezentiran u tradicionalnim medijima dostavljenim poątom te u multimedijskim paketima kao ąto su: CD ROM-ovi(DVD), audio & video materijali. Na te temelje nadograđuju se; online edukacija katalogiziranog predmeta, distribuirana mreľom do korisnika, te samostalna i/ili grupna tematska istraľivanja putem različitih vidova mreľnih servisa. Moderiranje takvih aktivnosti te udruľeni rad obavlja mentor grupe i pojedinca putem mreľnih servisa ili općenitije, koriątenjem seta tzv. content tehnologija. Dodatne i viąe razine znanja moguće je realizirati profiliranim interaktivnim testovima, mentorskim usmjeravanjem na najpoticajnija područja, dok je razumijevanje koncepata programa i njegovih specifično zadanih tema moguće provjeriti analizom rezultata nastalih primjenom metoda trenutnog educiranja (ad hock pristup). Posebnost u vođenju nastave predstavlja slobodni izbor tehnologija dostupnih učesniku u edukaciji na daljinu, koji time lokalizira vrijeme i mjesto vlastitog usavrąavanja. U tom kontekstu i dobne granice polaznika ostaju bez većeg značaja.

Virtualno sveučiliąte formulira dijelom različite standarde provjere znanja i osposobljenosti svojih polaznika od standarda prihvačenih u tradicionalnoj akademskoj zajednici. Moľe se reći da su ti standardi iako različiti u svojoj osnovi komplementarni. Izrazito se pak razlikuju temeljem provjere performativnosti usvojenog znanja u odnosu na klasične pristupe. Istiću se i traľe dokazi o stvarnoj osposobljenosti nad usvojenim sadrľajem programa,

umjesto kvantitativna valorizacija po satu(semestru) provedenom u edukaciji. Također, viąe se istiće i vrednuje programski kompozit specifično izabranog studijskog smjera nego domicilna institucija koja bi takav ili sličan sadrľaj oblikovala. Dakle, viąe ąto nego gdje.

Razvijene su domene vrednovanja u virtualnoj edukaciji te pripadni im certifikati i to za:

prenosive vjeątine i sposobnosti u sedam kategorija profesionalne vjeątine u tri kategorije opće akademsko znanje u jednoj kategoriji specijalno akademsko znaje u n kategorija civilne usluge i kompetentnosti u dvije kategorije

Također, predviđen je razvoj nezavisnog vektora znanja iz pojedinih domena. Profiliranjem pet setova vrijednostnih domena (cross-cutting ) razvijaju se profili kompetentnosti, dijelom u vremenski ograničenim periodima, tako da se povremeno zahtjeva i dodatna evaluacija postignutog profila.

Treba istaknuti kako takva koncepcijska osnova joą nije ąiroko prihvačena u akademskim zajednicama ąto je i razumljivo. S toga se u operativnom razvoju virtualnog sveučiliąta posebno tematizira transformacija, participacija i integriranost postojeće zajednice u novi oblik edukacije i to prvenstveno na razini valoriziranja i izdavanja certifikata. Ipak, brzina transformacije zajednice neće bitno utjecati na razvoj i uspjeąnost virtualnog sveučiliąta već samo na redosljed implementacije tako proizvedenog znanja i sposobnosti, a to su već mehanizmi koji pripadaju ekonomici trľiąta. Oni će povratno vrijediti i za akademsku zajednicu. Tamo pak gdje postoji strateąki konsenzus na drľavnim razinama oko tog programa (npr.:WGA) promjene su brze i efikasne.

Razine znanja:

Obzirom na specifičnosti standarda osposobljenosti učesnika pri virtualnom sveučiuliątu u odnosu na tradirane oblike osposobljenosti potrebno je istaknuti strukturu razina znanja kako ih u svojoj metodi vidi ta pedagogika:

usmjerenost na ciljeve nastavnog programa:

§ konceptualno razumijevanje programa, zadataka i detalja: inzistira se na preglednom razumijevanju tematskog podrućja, anticipaciji primjene programske osposobljenosti, iduktivno - deduktivnoj transparentnosti (ąto je izrazita vrsnost arhitektonske prakse) i mogućnostima dekonstrukcije oblasti, senzibilitetu za uzročnosti i veze u globalno - lokalnim relacijama (nelinearno povezivanje), razumijevanju koherentnosti i integritetu detalja s cjelinom studirane oblasti.

§ baratanje i selektivnost informacija: istiće se povezanost informacijskih izvora s mogućnostima unapređenja znanja na tematskoj cjelini, potiće se usmjerena pretraga ekspertnih baza znanja, selektivnost i vjeątina inplementacije usvojenih informacija; posebno teoretski i tehnoloąki transfer između znanstvenih disciplina.

§ rezultati danaąnjice i baątina za budućnost: istiće se i procjenjuje razumijevanje ugrađenih vrijednosti u program studija. Primjerice: evolucijska paradigma, in ext., cf.: E.Jantsch: "The Self-Organizing Universe" - Scientific and Human Implication of the Emerging Pardigm of Evolution, Pergamon Pres, Oxford, 1992.

klasifikacija razina znanja i/ili sposobnosti:

§ Interaktivne razine znanja u nastavnom programu: unutraąnja konstrukcija nastavne građe predviđa viąe razina usvojenog znanja tako da se nakon usvojenog osnovog edukacijskog seta znanje usmjeruje i unapređuje prema osobnim afinitetima i viąim programskim sklopovima. Pedagoąki usmjerena, hipermedijalna podloga informacijskih servisa, čini tehnoloąku potporu tim razinama.

§ Sposobnost stjecanja i primjena znanja unutar umreľene grupe ( Computer Supported Cooperative Work - CSCW) : pretpostavlja se; temeljna informacijska pismenost za rad u mreľnoj grupi (groupware process), upotreba zajedničke radne povrąine, poznavanje teme referentnih dokumenta u suradnji, razmjeni i tvorbi informacija (npr. u procesu arhitektonskog projektiranja kao: project management know how).

§ Poznavanje i primjena standarda u elektronskoj komunikaciji.

§ Edukacija po potrebi (ad-hock edukacija): potiće se sposobnost auto-didaktičkog snalaľenja nad trenutno (ad hoch) zadanim programima s vremenskom granicom, moderirana rezultatima informatičkih pretraga putem mreľa i/ili rada u grupi. Cf.Dr. Fred Lockwood seminar:"Developing self-instructional material for open, distance and flexible learning", Penn State University, SAD, 5/6, 1997 , < http://www.open.ac.uk/>.

§ vjeľbe i dokazi o uspjeąnosti edukacije: certifikati osposobljenosti temelje svoju ocjenu dijelom i na stvarno provedenoj praktičnoj provjeri usvojenog znaja (teoretske i praktične vjeľbe s konačnim rezultatom u realnom vremenu): razvija se proces koji specificira očekivanu kompetentnost putem indikatora sposobnosti, gdje se pragmatički kategorizira; ąto zaista znate, s čime se moľete suočiti i kako ste to obavili. Certifikati osposobljenosti biljeľe se na CD-ROM mediju.

informatička pismenost:

Napredne tehnologije u pozadini virtualnog sveučiliąta potaknule su razlike u primjeni računala; prebacujući teľiąte rada sa strojeva kao fokusa aktivnosti, u tehnoloąki sklop kao medijator aktivnosti učenja, usvajanja i primjene znanja. U tu svrhu potrebno je postići odgovarajuću razinu osposobljenosti u primjeni informacijskih tehnologija gdje se u zahtjevnim zadaćama traľi i umijeće programiranja ( advanced users/power users).

Ipak, potrebno je istaknuti kako; autorizacija i odgovornost u formiranju edukacijskih modela, pripadnih nastavnih programa, struktura sadrľaja i mogućnosti pratećih relacijskih baza podataka/ekspertnih znanja te formulacija, provjera i primjena znanja pri virtualnom sveučiliątu ne leľi niti moľe biti prepuątena specijalistima računarskih vjeątina.

Kako učiti u virtualnom sveučiliątu:

Modeli za pedagoge Virtualne maąine za unapređenje pedagoąkih sposobnosti temeljem računala -pregledni index (virtual engines for CBT):

· remote learning : Distance Learning Resources

· Institute for Learning Technologies

· Institute for Computer Based Learning

· Knowledge Media Institute

· Learning Resource Server

· TELL Consortium

· WWW Virtual Library, Education

· WWW Virtual Library, Educational Technology

· Educom

· Technology based Learning Network Canada

· WWW 94, Conference Workshop:Teaching & Learning with the Web

· WWW Virtual Library, Museums

· NCSA Education and Outreach

· BoWeb94 - Best Educational Service

· Fuzzy Sistems - A Tutorial

· Uny of California, Berkley, Architecture Slide Library 1

· Distance Education World Wide Web Sites

· Virtual Online University

· itd…

Modeli za studente arhitekture Navedeni izvori opsegom i područjem informacija reprezentiraju nelinearnu transparentnost studiranog sadrľaja, mogućnosti nalaľenja veza pri bazama podataka - pregledni index:

· WWW Virtual Library, Architecture

· University of California, Berkley, Architecture Slide Library · BauNet Informationssystem · Atchinet · Architronic Web - Electronic Journal of Architecture · Sir Norman Foster · Bentley

Modeli za pedagoge i studente sa ogranićenim sposobnostima:

Izvan mogućnosi prikaza u tekstu nalazi se područje edukacije osoba pri virtualnom sveučiuliątu s ogranićenim psihofizičkom sposobnostima. Obaveza nam je upozoriti na to tematsko područje, te uputiti na institucije: Computer Assisted Learning Research Group, CARLG:

Također vidi:The Trace R&D Center, University of Wisconsin Madison; knjiga i CD-ROM: "Trace Resource Book" pri:

VU u svijetu - novi pristup visokoj edukaciji 21.stoljeća, strategije razvoja:

Za potrebe studije odabran je trenutno najveći i potencijalno najznačajniji program razvoja virtualnog sveučiliąta u svijetu kojeg na strateąkim osnovama razvijaju SmartStates u SAD. Materijal je studiran temeljem građe distribuirane Internet vezama, u produkciji WGA . Pregled je izloľen u dva dijela; > prvi dio ilustrira razvoj strateąkih odluka pri konstituciji virtualnog sveučiliąta uz rjeąavanje problema na drľavnim razinama, integriranjem potencijala trinaest udruľenih drľava u SAD:

Potpisnici povijesne asocijacije: Michael Leavitt Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Utah. Roy Romer Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Colorado. John Kitzhaber Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Oregan. Gary Johnson Dated: June 24, 1996 Governor of the State of New Mexico. Jim Geringer Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Wyoming. Fife Symington Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Arizona. Edmond Schaefer Dated: June 24, 1996 Governor of the State of North Dakota. Mike Lowry Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Washington. Philip Batt Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Idaho. Ben Nelson Dated: June 24, 1996 Governor of the State of Nebraska. Marc Racicot Dated: July 8, 1996 Governor of the State of Montana. Benjamin Cayetano Dated: July 17, 1996 Governor of the State of Hawaii. Bob Miller Dated: July 17, 1996 Governor of the State of Nevada.

Western Governors Association Virtual University Initiative (WGA), .

> drugi dio ilustrira operativnu problematiku, kratkoročne ciljeve sa rokovima i nosiocima izvedbe te izvorima financiranja.

Dokumenti su datirani sa 1996. i 1997. godinom: Western Governors Association Virtual University Initiative(WGA),

Sledeći primjer predstavlja virtualno sveučiliąte: "INTERNATIONAL UNIVERSITY "(UI), u kojem je zatvoren prvi edukacijski ciklus diplomanata sa certifikatima priznatim od strane udruľenja američkih koleđa (05.1997.).

Situacija u Hrvatskoj

CARnet - Croatian Academic and Research Network: Prvo daljinsko predavanje u Hrvatskoj. Izvod iz Internet www informacije ureda za odnose s javnosću - CARNet, press®CARNet.hr.

"ZAGREB - OSIJEK, Hrvatska (23. sijećnja 1997) - Danas s početkom u 8 sati po prvi puta u povijesti hrvatskih učilista odrzano je predavanje na daljinu - ATM, jedna od najnaprednijih informacijskih tehnologija, primjenjena u sustavu Hrvatske akademske i istrazivačke mreľe CARNet, omogućila je multimedijski prijenos znanja i ucrtala smjernice ka suvremenom obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Projekt prvog predavanja na daljinu ostvaren je suradnjom Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija i CARNeta, Odjela za istraľivanje i razvoj, uz podrąku i pomoć Rektorata Sveučilista u Zagrebu, Rektorata Sveučilista u Osijeku i Ministarstva znanosti i tehnologije."

Sklopovi virtualnog sveučiliąta:

Sklopove moľemo opisati navodeći grupacije u koje se uključuje; hardware korisnika i software u edukaciji, učenje na daljinu i putem mreľa, grupa alata za aktivnosti na mreľi, medijski labotatorij te grupa specifičnih edukacijskih uzoraka .

1. Hardware korisnika i software u edukaciji:

Za potrebe učenja na daljinu koristi se multimedijsko računalo, veze na Internet/intranet, dostupnost; elektroničke poąte (e-mail) te po mogućnosti napredna sučelja. Video - konferencijska oprema (desktop videokonferencing) i računalom podrľan grupni rad uz upotrebu zajedničke radne povrąine osigurati će veze umreľenih i lokacijski razdvojenih pojedinaca (Computer Supported Cooperative Work - CSCW).

Za potrebe učenja na daljinu potrebno je osigurati: -dostupnost mreľnih servisa kao ąto su: www (world wide web: distribuirani, mreľni, multimedijski, informacijski servis zasnovan na hipertekstu), ftp, gopher, e-mail, usenet, groupware... -klient (browser) Internet/intranet software uz poľeljnost primjene naprednih tehnika distribucije informacija kao ąto je npr.: primjena aktivnih radnih povrąina.(cf. Microsoft-Internet Explorer, Natscape-Navigator)

-interaktivni nastavni sadrľaj poloľen kao hipermedij u CD-ROM(DVD) i/ili posluľiteljem distribuirane predmete s izvoriątima u digitalnom katalogu nastavnih programa te relacijskim bazama podataka. -distribuirani mreľni software (standardni i specializirani programi CAD/CAM poput Linknet aplikacija).

The Center for Educational Software pri Open University distribuira Internetom popis referentne literature iz područja primjene softwarea u edukacijske svrhe:

.

2. Učenje putem mreľa:

a. Integrativno povezivanje informacija putem subjektnih pojmova ugrađenih u digitalnu bazu podataka: Individualna ili grupna pretraga i rad nad primjerima/grupama/tipovima iz specifičnog područja arhitekture uz pomoć "Atlasa arhitektonskih tipova" ili drugih vrsta grupnih uzoraka (virtualnih biblioteka) te njima pridruľenih pojedinačnih ili grupnih subjektnih pojmova. Npr: "subjektni" pojam dekoracija pridruľen je seriji arhitektonskih objekata stvorenoj nad različitim lokalitetima i vremenskim razdobljima. Moguće je provoditi pretragu koja preko tako zadanog pojma - kao zajedničkog nazivnika - povezuje razdvojene entitete - lokalitete. Sloľenije pretrage ( u ekspertnim sustavima ) moguće je izvoditi putem matrica znanja razvijenih u neuralnim mreľama.

b. Inteligentni agenti: Omogućuju autonomno sakupljanje i klasifikaciju informacija temeljem odgovarajućih programa, periodično aľuriraju izvjeątaje, uključujući promjene nastale u bazama podataka (ekspertnog znaja) te ih distribuiraju zainteresiranih korisnicima. Autonomno formuliraju personalizirane izvjeątaje iz unaprijed zadanih tematskih cjelina te ih dnevno dostavljaju na elektronske adrese korisnika: , .

Aktivnost inteligentnih agenata moguće je vremenski usmjeriti u za to najpogodnija razdoblja npr.: noću, u drugim vremenskim i/ili tarifnim zonama i sl.

c. Arhitektonike aktivnih sustava: Arhitektonske komplekse moguće je projektirati, izvoditi i odrľavati putem integriranih, informacijskih tehnologija. Klasificira ih se kao; inteligentne građevine s ugrađenim pasivnim i/ili aktivnim sustavima u međudjelovanju s uvjetima okoline. Najčeąće primjere susrećemo u konstrukcijama velikih raspona (sportske dvorane i stadioni), u konstrukcijama sa aktivnim odgovorom na sile potresa i vjetra, u mostnim konstrukcijama, specijaliziranim objektima za znanstvena istraľivanja (opservatorije), stabilizacijskim sustavima nebodera te zgradama izloľenim izrazito agresivnoj okolini. Učeći na promjenama stanja u okolini, sustavi prilagođavaju komponente svoje konfiguracije novo nastalim okolnostima.

d. mreľno distribuirani događaji (online events): Mreľno distribuirane događaje oblikuju institucije iz područja kulture, umjetnosti kao i drugi komercijalni ili upravni nosioci. Takve projekte moguće je ukljućiti u edukacijski sustav kako bi se virtualno prisustvovalo stvarnim događajima na udaljenim mjestima. Izuzetne mogućnosti u edukaciji nude suvremeni muzeji i galerije diljem svijeta koji svoje projekte/izloľbe distribuiraju putem mreľnih servisa:

, , .

e. Grupni rad i projekti na mreľi (groupware process): Groupware proces određuje zajednički (timski) rad umreľenih korisnika od kojih radnoj grupi moľe pripadati bilo koja Internet/intranet konfiguracija (LAN-WAN). U edukacijskom postupku moguće je organizirati i provesti osnovne elemente umreľenog rada; osigurati koordinaciju i dijeljenje zadataka u radnim grupama te tako osposobljavati učesnike za realne uvjete prakse. Za arhitektonske projekte/zadatke viąe razine sloľenosti potrebno je pri tome osigurati upravljanje digitalnim standardima projekta te po potrebi i bazama podataka.

f. Multimedija konferencije: Upotrebu tehnoloąke potpore pri učenju na daljinu tumaće i opisuju pri Open University, Milton Keynes, u okvirima 12 tjednog tećaja za nastavnike i osoblje koje participira u edukaciji. Članovi akademske zajednice u Hrvatskoj mogu za isti programski set koristiti usluge SRCA i CARNeta.

Cf: "Teaching and Learning Online - TLO5 and TLO6" "What is FirstClass? FirstClass is an advanced conferencing, electronic mail, bulletin board, and online communication system that combines superb communications with a graphical user interface. When using FirstClass, the graphical user interface makes sending messages and transferring files easy and quick. In addition, the same interface takes care of all modem and file transfer protocols automatically, so remote access is just as easy as network access. With FirstClass you can...

Exchange electronic mail with other users. Exchange mail with users on other systems and access Usenet newsgroups or listservers. Transfer any number of files quickly using file attachments. Engage in electronic conferencing with other users on a variety of topics. Dial in using a modem while retaining the full graphical interface of your computer. Engage in a real time 'text-chat' with other users online." "PrviRazred je online komunikacijski sistem naprednih konferencija, elektroničke poąte, oglasnih ploća, koji kombinira vrsne komunikacije s korisničkim grafičkim sučeljem. Pri upotrebi PrvogRazreda korisničko grafičko sučelje omogućava lagano i brzo slanje poruka i prijenos datoteka. Također, isto sučelje automatski se brine o svim modemskim i prijenosnim protokolima tako da je udaljeni pristup jednako lagan kao i mreľni. Sa PrvimRazredom moľete… razmjenjivati elektroničku poątu s ostalim korisnicima. Razmjenjivati poątu s korisnicima drugih sistema i pristupati novinskim grupama ili posluľiteljima lista. Brzo prenositi bilo koji broj datoteka koristeći datotečne "priloge". Sudjelovati u elektroničkim konferencijama raznorodnih tema s drugim korisnicima. Birati modemske veze zadrľavajući puno grafičko sučelje vaąeg računala. Sudjelovati s "tekst-razgovorima" s drugim korisnicima u ľivo."

3. Alati: maąine za pretraľivanje Interneta (search engines) - (grupe su formirane temeljem mreľnog iskustva autora) - pregledni index:

SEARCH ENGINES 1

   A
      http://www.altavista.digital.com/
      http://www2.infoseek.com/
      http://lycos.cs.cmu.edu/ 

   B

      http://www.hotbot.com
      http://www.opentext.com:8080/omw.html
      http://webcrawler.com/
      http://www.yahoo.com
   C
      http://www.albany.net/čwcross/all1srch.html
      http://cuiwww.unige.ch/w3catalog
      http://pubweb.nexor.co.ukpublic/cusi/cusi.html
      http://www.einet.net
      http://www.excite.com
      http://harvest.cs.colorado.edu
      http://inktomi.berkley.edu/
      http://mckinley.com/
      http://www.nlightn.com

      http://web.nexor.co.uk/mak/doc/robots/active.html
      http://www.cs.colorado.edu/home/mcbryan/WWWW.html
   
SPECIJALIZIRANI KATALOZI
      http://apollo.co.uk/

EMAIL SEARCH ENGINES

      http://www.Four11.com/
      http://www.pointcom.com
      http://www.yeeeoww.com/lampoo.html


SEARCH ENGINES 2 - META ENGINES

      http://all4one.com
      http://www.starting-point.com
      http://metacrawler.cs.washington.edu:8080
      http://savvy.ca.colostate.edu:2000
      http://www.he.net/čkamus/useen.htm
      http://www.isleuth.com
      http://www.albany.net/allinone
      http://pubweb.nexor.co.uk/public/cusi/cusi.html
      http://borges.compapp.dcu.ie/fusion
      http://www.metasearch.com
      http://www.search.com
	

4. Medijski laboratorij (media lab):

Sveučiliąnoj ili fakultetskoj grupaciji potrebno je osigurati specijalističku potporu u primjeni informacijskih tehnologija (vidi: Institute of Educational Technology:	). Iako su neki aspekti te potpore izrazito tehničke prirode većinu aktivnosti medijskog laboratorija ćine ispraľivanja  koja unapređuju i nastoje primijeniti napredne tehnologije na specifičnim nastavnim programima. U Hrvatskoj, takvu potporu akademskoj zajednici pruľaju SRCE i CARNet iako  joą ne na osnovama programa virtualnog sveučiliąta. 

Za potrebe edukacije arhitekata, zadaci i napredna istraľivanja medijskog laboratorija mogu  između ostalog sadrľavati:

>	razvoj arhivskih posluľitelja (servera) za pojmovno pretraľivanje,

>	razvoj i primjenu sloľenih relacijskih baza podataka,

Photograph ID:	DateTaken:	Place Taken:	Subject Name:	SubjectAddress:
1	10/10/86	    New York	   WTC	 WTC Plaza 1
>	razvoj mreľnog, interaktivnog  grupnog rada  u vektorskoj grafici (CAD/CAM software),

>	razvoj namjenski dizajniranog softwarea,

>	razvoj 3D ciberspace modeliranja i iskustva, 

>	razvoj  i zaątitu autorskih prava nad nastavnim programima u mreľi.

5. Vjeľbe, detalji i povratne veze: Za potrebe studije odabrana su tri predloąka aktivnosti pri mogućem virtualnom sveučiuliątu arhitekture. Njihova struktura ukazuje nam na specifičnosti sistematizacije građe u elektronskom mediju, na vrstu pripremnih radova koji prethode digitalizaciji, na potrebu usmjeravanja i potporu studentima od strane mentora pri lociranju izvora nove i ąire nastavne građe predmeta, kao i na mogućnosti sakupljanja i prerade informacija koje pruľa zajednički, usmjereni rad mreľno povezanih timova.

tematske vjeľbe: "ATLAS ARHITEKTONSKIH TIPOVA XX STOLJEĆA" sistematizacija građe za potrebe edukacije iz arhitektonskog projektiranja, AF Zagreb, osnova razvoju digitalne biblioteke diapozitiva. (ELIB - C27.760)

Cilj razvoja digitalne baze diapozitiva (ELIB) jest omogućiti trenutni (online) pristup mnogobrojnom slikovnom materijalu i kolekcijama visokog učiliąta. Osigurati trajnu zaątitu građe, istovremeno omogučujući pristup studentima, nastavnicima i javnosti. U tehnoloąkom smislu digitalna baza diapozitiva moľe; osigurati udaljeni pristup studiranju građe iz stana, ureda ili studentskog doma, očuvati funkcionalnom listu klasifikacije građe te postaviti temelje za automatiziranu barcode cirkulaciju.

Za bazu podataka potrebno je izgraditi strukturu podataka organiziranu u tematski cjelovite grupe (tables). ATLAS ARHITEKTONSKIH TIPOVA - AAT20, čini jedan od temelja te strukture. Elektronsku biblioteku (ELIB) treba uklopiti u Sveučiliąni i/ili fakultetski posluľitelj baze podataka ( DataBase FileServer) uz podrąku sistem administratora te administrativnog osoblja ELIBa koje kreira bazu, brunući se istovremeno o svim aspektima digitalne produkcije (npr. o neprofitnom statusu autorskih prava nad garfičkom kolekcijom). Za potrebe Atlasa-AAT20 kreirani su jedinstveni identifikacijski brojevi pristupa građi; DBCN: Jedinstveni broj klasifikacije u bazi podataka ELIBa - (DataBase Clasification Number), DUDBCN: Jedinstveni broj digitalne jedinice primjera u ELIBu - (Digital Unit DBCN), formirane 32 temeljne klase arhitektonskih tipova sa viąe od 650 pojedinačnih, osnovnih grupa.

detalji: "Ljudska arhitektura": "Prilog izradi digitalnog kataloga Internet izvora podataka za područje vernakularne arhitekture" pri Arhitektonskom fakultetu, Ljubljana.

Za potrebe izrade digitalnog kataloga koriątene su Internet usluge: AltaVista Search Engine, Digital Corporation, Palo Alto-Stanford, California.

Značajniji izvor informacija lociran je kao rezultat viąe naprednih pretraga uz automatiziranu upotrebu logičkih operatora (Boolean Logic) dostupnih pri Alta Visti: < http://www.preservenet.cornell.edu/pnetlnk3.htm>.

ArchiGopher at the University of Michigan (gopher) Architecture and Landscape Architecture Virtual Library. (web) Architronic Web - Electronic Journal of Architecture (web) ArtSource (web) Daedalus Design Web Server (web) Forum of Inter-Architectural Studies (International, in English) (web)